 |
|
|
  |
|
|
 |
Sljedeći ponedjeljak na Subverzijama pogledajte zašto su djeca danas važna meta reklamne industrije i kako djeca biraju gotovo sve što se kupuje u obitelji - od igračaka koje žele, do računala, automobila, hrane... Profit je ogroman, a tada sva pravila igre postaju nevažna. |
|
|
|
|
|
 |
Zarez, dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja, slavi deset godina izlaženja, a uspješno dovršena druga petoljetka obilježava se novim uređivačkim i koncepcijskim zahvatima. |
|
|
|
|
|
 |
Objavljen je sedmi broj besplatnog slobodarskog dvomjesečnika Ispod pločnika, koji se u novom broju bavi temom anarhizma i obrazovanja, kako kroz primjere u povijesti, tako i kroz prikaz različitih ideja i pristupa slobodarskom obrazovanju, a sve je upotpunjeno osvrtima na nove knjige i druga izdanja te vijestima o pokretu. |
|
|
|
|
|
 |
U povodu otkaza koji je Slobodna Dalmacija nedavno uručila novinarki Nataši Škaričić, udruge iz Kuće ljudskih prava izražavaju svoju zabrinutost zbog kronologije događaja koji su prethodili ovakvoj odluci uredništva i uprave lista. |
|
|
|
|
|
 |
Gošća ovotjedne emisije Cenzura je slovenska političarka, izvršna direktorica srednje-istočno europske Mreže za pitanja rodne ravnopravnosti i članica ekspertne skupine Europske komisije za uključivanje žena u politički i ekonomski život - Sonja Lokar. |
|
|
|
|
|
 |
Kulturni portal Kupus.net otisnuo se i u tiskane vode, te čitateljima isporučio prvi broj – Kupusova lista, novog kulturnog časopisa kojih kronično nedostaje među medijima, a koji su gotovo potpuno izbacili kulturu iz svojih izdanja. |
|
|
|
|
|
 |
Nedavno prebrojavanje sindikalnog članstva u Hrvatskoj koje je pokazalo da je naša najveća sindikalna središnjica SSSH izgubila 47.000 članova nije posljedica odlaska iz sindikata nego gubitka radnog mjesta, upozorila je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević. |
|
|
|
 |
|
|
 |
 |
Ne može da traje večno |
| Film "Ne može da traje večno" tematizira odnos Srba-kinja i Bošnjaka-inja deset godina nakon rata u Bosni. Rata koji je još uvek prisutan u glavama i srcima mnogih. Kako prevladati bol, povrijeđenost, mržnju, strah i osjećaj nerazumijevanja? Može li biti pomirenja nakon svega što se dogodilo i tko je odgovoran za prošlost i stanje danas? Dvadesettri osobe u filmu daju svoje odgovore na bolna pitanja i postavlja svoja, među njima ima izbjeglica, ljudi čiji su najbliži članovi obitelji ubijeni, oni koji su bili djeca kada je bio rat, borci, vjernici, a sve zajedno uglavnom ljudi čije se mišljenje rijetko traži i ima priliku čuti. Iako se nikada nisu sreli oni preko filma razgovaraju, pružajući priliku boljeg razumijevanja gledanja one druge strane, a u tom dijalogu zasigurno ima i riječi koje će ponekoga zaboljeti. |
|
|
|
|
|
 |
 |
 |
 |
|
 |
| Liječenje zdravih |
| Karmen Lončarek |
| Već su postale notorne optužbe da se medicina, zajedno s farmakoindustrijskim kompleksom kao svojim najjačim saveznikom, ubrzano okreće tretiranju zdravih. Najočitiji i najrašireniji razlozi leže u profitu, defenzivnoj medicini, te u većem osobnom zadovoljstvu i boljim zdravstvenim ishodima. Praktično bilo koje neugodno ili društveno nepoželjno stanje čovjeka može postati predmetom medicinsko-farmaceutskog postupka, a opravdanje za ovo gotovo je univerzalno prihvaćeno: „normalitet“ ili prisilna normalnost. |
|
|
|
|
|
 |
| Kvalitetno novinarstvo je skupo, ali ima svoju publiku |
| Razgovarao: Hrvoje Krešić |
| Giovanni Di Lorenzo, glavni urednik tiražnog njemačkog tjednika Die Zeit, govori o perspektivama novina i novinarstva, a između ostalog ističe: Strašno sam ljut na vodeće ljude izdavačkih kuća, zbog pesimistične atmosfere stvorene oko novinarstva posljednjih godina. Ponašali su se kao da je tisak na samrtnoj postelji i najvećim dijelom su odgovorni za tu atmosferu. Nije mi jasno niti iz marketinške perspektive: zašto bi netko ljude koji odvajaju pristojne svote da bi nas čitali, uvjeravao da to što plaćaju nije moderan ili dobar medij? Tim više što se u međuvremenu ispostavilo da nitko ne može konkretno tvrditi na koji će način internet dugoročno donositi zaradu. |
|
|
|
|
|
 |
| Pravo na (pra)šumu |
| Ida Prester |
| U današnjem opustošenom, betoniziranom svijetu na svako preživjelo drvo gleda se kao na sakrament. Gradovi koji su uspjeli sačuvati šume i zelene površine pucaju od ponosa i broje svaki list i peteljku. Nedavno su Hrvatske šume, u suradnji sa zagrebačkom gradskom upravom, posjekle stotinjak stoljetnih hrastova na jednoj od najljepših gradskih oaza – Dubravkinom putu. Gusta sakrivena prašuma mamila je šetače, romantike i ljubavnike svojom prirodnom neobuzdanošću, Jurassic Park u najstrožem centru grada. Danas je tamo oglodano brdo, krezubo i silovano. Ono što su mu napravili zovu „uređenje“. |
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
 |
| Ratni veterani - zaborav u rakiji |
| Danja Antonović i Snježana Kobešćak |
| Ono što srpske ratne veterane najviše razlikuje od hrvatskih veterana odnosno njihovih kolega po oružju iz Bosne i Hercegovine je činjenica da njih u njihovoj vlastitoj zemlji ne smatraju herojima. U srpskoj svijesti je njihova uloga u tim ratovima vrlo upitna, baš kao i smisao samih ratova. |
|
|
|
|
RSS Feeds
