ZaMirZINE - Nova besplatna knjiga: ’Obiteljska slika’ Josipa Mlakića

Impressum :: Pravila korištenja :: Marketing :: Donatori :: Kontakt ::

RSS Feeds

Navigation:

Kratkovidnost realnog

Annie Le Brun: Previše zbilje, DAF, Zagreb, 2007.

«« Travanj 2009 »»
P	U	S	Č	P	S	N


		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30

ZaMirNET
Vlaška 91, 2. kat
Tel:
Tel/fax:
,

Nova besplatna knjiga: ’Obiteljska slika’ Josipa Mlakića

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je u okviru projekta “Besplatne elektroničke knjige” novi naslov: kratki roman “Obiteljska slika” jednog od najnagrađivanijih suvremenih prozaika Josipa Mlakića.

27. ožujka 2009

Trenutno je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige dostupno 95 naslova.

Josip Mlakić rođen je 1964. u Bugojnu, BiH. Po zanimanju diplomirani inženjer strojarstva. Živi u Gornjem Vakufu - Uskoplju, BiH. Bavi se i pisanjem filmskih scenarija. Objavio: "Puževa kućica, Hrvatska uzdanica"; G. Vakuf - Uskoplje, 1997. (zbirka priča); "Kad magle stanu", Faust Vrančić, Zagreb, 2000. (roman) - Nagrada Fausta Vrančića za najbolji neobjavljeni roman 2000.; "Odraz u vodi", Školska naklada, Mostar, 2002. (zbirka priča); "Obiteljska slika", Mlinarec & Plavić, Zagreb, 2002. (zbirka priča); "Živi i mrtvi", VBZ, Zagreb, 2002. (roman) - Nagrada Gjalski za 2003. i VBZ-ova nagrada za 2002.; "Čuvari Mostova", Herceg tisak, Š. Brijeg, 2004. (roman); "Oči androida", Herceg tisak, Š. Brijeg, 2004. (poezija); "Ponoćno sivo", VBZ, Zagreb, 2004. (zbirka priča); "Psi i klaunovi", VBZ, Zagreb, 2006. (roman) - Nagrađen na natječaju Fondacije za izdavaštvo Federacije BiH 2004.; "Tragom zmijske košuljice", VBZ, Zagreb, 2007. (roman) - Nagrađen godišnjom stipendijom Ministarstva kulture RH. Prijevodi: Wenn sich die Nebel lichten, Kitab-Verlag, Klagenfurt, 2006. (prijevod romana Kad magle stanu).

komentiraj

Početna stranica »»

Sindikat ne gubi članstvo nego članovi gube posao

Križevci.info slave četvrti rođendan

Prosvjed protiv otpuštanja radnika u T-TH-u

	Kultura
»»	Križevci.info slave četvrti rođendan
»»	Pravi problemi za savršenu predstavu
»»	Nova besplatna elektronička knjiga
»»	Predstavljanje hrvatsko-romske slikovnice
»»	Kad grad ne daje prostor - mladi ga sami grade
»»	Nova besplatna knjiga: ’Obiteljska slika’ Josipa Mlakića
»»	Otvara se Močvara!
»»	Večer malih cirkuskih formi
»»	Natječaj za Talent Worskhop za studente i filmske amatere u sklopu Trećeg festivala suvremenog židovskog filma
»»	Igor Grubić: 366 rituala oslobađanja
	Arhiva Kultura »»

Liječenje zdravih

Karmen Lončarek

Već su postale notorne optužbe da se medicina, zajedno s farmakoindustrijskim kompleksom kao svojim najjačim saveznikom, ubrzano okreće tretiranju zdravih. Najočitiji i najrašireniji razlozi leže u profitu, defenzivnoj medicini, te u većem osobnom zadovoljstvu i boljim zdravstvenim ishodima. Praktično bilo koje neugodno ili društveno nepoželjno stanje čovjeka može postati predmetom medicinsko-farmaceutskog postupka, a opravdanje za ovo gotovo je univerzalno prihvaćeno: „normalitet“ ili prisilna normalnost.

Kvalitetno novinarstvo je skupo, ali ima svoju publiku

Razgovarao: Hrvoje Krešić

Giovanni Di Lorenzo, glavni urednik tiražnog njemačkog tjednika Die Zeit, govori o perspektivama novina i novinarstva, a između ostalog ističe: Strašno sam ljut na vodeće ljude izdavačkih kuća, zbog pesimistične atmosfere stvorene oko novinarstva posljednjih godina. Ponašali su se kao da je tisak na samrtnoj postelji i najvećim dijelom su odgovorni za tu atmosferu. Nije mi jasno niti iz marketinške perspektive: zašto bi netko ljude koji odvajaju pristojne svote da bi nas čitali, uvjeravao da to što plaćaju nije moderan ili dobar medij? Tim više što se u međuvremenu ispostavilo da nitko ne može konkretno tvrditi na koji će način internet dugoročno donositi zaradu.

Pravo na (pra)šumu

Ida Prester

U današnjem opustošenom, betoniziranom svijetu na svako preživjelo drvo gleda se kao na sakrament. Gradovi koji su uspjeli sačuvati šume i zelene površine pucaju od ponosa i broje svaki list i peteljku. Nedavno su Hrvatske šume, u suradnji sa zagrebačkom gradskom upravom, posjekle stotinjak stoljetnih hrastova na jednoj od najljepših gradskih oaza – Dubravkinom putu. Gusta sakrivena prašuma mamila je šetače, romantike i ljubavnike svojom prirodnom neobuzdanošću, Jurassic Park u najstrožem centru grada. Danas je tamo oglodano brdo, krezubo i silovano. Ono što su mu napravili zovu „uređenje“.

Ratni veterani - zaborav u rakiji

Danja Antonović i Snježana Kobešćak