 |
|
|
 |
|
|
 |
 |
 |
Igor Grubić: 366 rituala oslobađanja |
|
|
Izložba Igora Grubića u Galeriji Miroslav Kraljević završna je faza umjetnikovog projekta 366 rituala oslobađanja realiziranog u produkciji Galerije Miroslav Kraljević, kao niz mikropolitičkih akcija i intervencija koje je umjetnik izvodio gotovo svakodnevno tijekom 2008. i 2009. godine.
|
| 20. ožujka 2009 |
|
’Rituali’ u javnosti djeluju kao skup opozicijskih signala i usko su povezani u svom pokušaju da isprovociraju i konfrontiraju suvremeno ’neutralizirano’ stanje putem infiltracije vizualnih virusa u postojeći poredak stvari.
Umjetnik ovdje preuzima ulogu ’usamljenog revolucionara’ koji se, u prvom redu, bori protiv svog vlastitog potencijalnog utišavanja i defetizma. Od radikalnih i ilegalnih intervencija u javnom prostoru (intervencije na javnim spomenicima, bojanje vode u javnoj fontani za vrijeme posjeta Georgea W. Busha Zagrebu, itd.), preko tihih i gotovo nevidljivih infiltracija u općeprihvaćene društvene sustave i matrice (označavanje novčanica agitacijskim porukama, intervencije i transformacije grafita s nacionalističkim i neofašističkim sadržajima, itd.) pa sve do potpuno osobnih rituala u kojima umjetnik ’intervenira’ prije svega na samom sebi - Grubić se kreće na granici poetskog i političkog. Njegove taktike dovode u pitanje asimetriju javnog i privatnog, osobnog i političkog i tako, jačanjem individualnih, direktnih akcija prizivaju prakse historijskog konceptualizma.
Nakon izložbe, tijekom koje će se i dalje odvijati niz Grubićevih akcija, bit će objavljena publikacija koja predstavlja cjelokupni projekt, a sadržavat će tekstove Sezgina Boynika, kustosica izložbe Ivane Bago i Antonije Majače, te tekstove umjetnika.
Izložba je otvorena od 20. ožujka do 21. travnja.
www.g-mk.hr
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|
 |
 |
 |
 |
|
 |
| Liječenje zdravih |
| Karmen Lončarek |
| Već su postale notorne optužbe da se medicina, zajedno s farmakoindustrijskim kompleksom kao svojim najjačim saveznikom, ubrzano okreće tretiranju zdravih. Najočitiji i najrašireniji razlozi leže u profitu, defenzivnoj medicini, te u većem osobnom zadovoljstvu i boljim zdravstvenim ishodima. Praktično bilo koje neugodno ili društveno nepoželjno stanje čovjeka može postati predmetom medicinsko-farmaceutskog postupka, a opravdanje za ovo gotovo je univerzalno prihvaćeno: „normalitet“ ili prisilna normalnost. |
|
|
|
|
|
 |
| Kvalitetno novinarstvo je skupo, ali ima svoju publiku |
| Razgovarao: Hrvoje Krešić |
| Giovanni Di Lorenzo, glavni urednik tiražnog njemačkog tjednika Die Zeit, govori o perspektivama novina i novinarstva, a između ostalog ističe: Strašno sam ljut na vodeće ljude izdavačkih kuća, zbog pesimistične atmosfere stvorene oko novinarstva posljednjih godina. Ponašali su se kao da je tisak na samrtnoj postelji i najvećim dijelom su odgovorni za tu atmosferu. Nije mi jasno niti iz marketinške perspektive: zašto bi netko ljude koji odvajaju pristojne svote da bi nas čitali, uvjeravao da to što plaćaju nije moderan ili dobar medij? Tim više što se u međuvremenu ispostavilo da nitko ne može konkretno tvrditi na koji će način internet dugoročno donositi zaradu. |
|
|
|
|
|
 |
| Pravo na (pra)šumu |
| Ida Prester |
| U današnjem opustošenom, betoniziranom svijetu na svako preživjelo drvo gleda se kao na sakrament. Gradovi koji su uspjeli sačuvati šume i zelene površine pucaju od ponosa i broje svaki list i peteljku. Nedavno su Hrvatske šume, u suradnji sa zagrebačkom gradskom upravom, posjekle stotinjak stoljetnih hrastova na jednoj od najljepših gradskih oaza – Dubravkinom putu. Gusta sakrivena prašuma mamila je šetače, romantike i ljubavnike svojom prirodnom neobuzdanošću, Jurassic Park u najstrožem centru grada. Danas je tamo oglodano brdo, krezubo i silovano. Ono što su mu napravili zovu „uređenje“. |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
RSS Feeds
