|
|
|
|
|
|
|
|
Predstavljanje hrvatsko-romske slikovnice |
|
"Trči, Giza! Trči!" slikovnica je namijenjena i djeci i odraslima. To je priča o životnoj radosti koju svako dijete u sebi ima, bez obzira na način života kojim živi. Priča o različitosti, koju trebamo poštovati.
|
7. travnja 2009 |
Na Svjetski dan Roma, u srijedu 8. travnja 2009. u 12 sati u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (Preradovićeva 5), održat će se promocija hrvatsko-romske slikovnice "Trči, Giza! Trči!" (Knjiga u centru, 2009).
Priču o djevojčici Gizi koja, umjesto da ide u školu, svakoga dana sa svojom starijom sestrom obilazi gradske kontejnere i prebire po smeću, predstavit će: autorica teksta Ana Đokić, ilustratorica Dilana Bernobić, prevoditelj na romski Kasum Cana, dizajner Ivan Klisurić, multimedijalna umjetnica Nikolina Manojlović Vračar i dvije djevojčice koje će slikovnicu pročitati na hrvatskom i romskom jeziku.
"Trči, Giza! Trči!" slikovnica je namijenjena i djeci i odraslima. To je priča o životnoj radosti koju svako dijete u sebi ima, bez obzira na način života kojim živi. Priča o različitosti, koju trebamo poštovati.
"Priča o Gizi nastala je na osnovu istinitog događaja. Naime, dugo vremena sam svakoga jutra kroz prozor svoga stana promatrala djevojčice koje su vadile iz kontejnera sve i svašta i to onda odnosile u starim dječjim kolicima. Ne znam jesu li se pritom zabavljale ili im je taj posao bio težak i mučan. Uglavnom, otkad se stara pvc ambalaža počela otkupljivati, male Romkinje su nestale. Sada po kontejnerima kopaju neki sasvim drugačiji ljudi", izjavila je autorica teksta Ana Đokić.
Svjetski dan Roma obilježava se od 1971. godine kada je 8. travnja u Londonu održan prvi svjetski kongres Roma.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Liječenje zdravih |
Karmen Lončarek |
Već su postale notorne optužbe da se medicina, zajedno s farmakoindustrijskim kompleksom kao svojim najjačim saveznikom, ubrzano okreće tretiranju zdravih. Najočitiji i najrašireniji razlozi leže u profitu, defenzivnoj medicini, te u većem osobnom zadovoljstvu i boljim zdravstvenim ishodima. Praktično bilo koje neugodno ili društveno nepoželjno stanje čovjeka može postati predmetom medicinsko-farmaceutskog postupka, a opravdanje za ovo gotovo je univerzalno prihvaćeno: „normalitet“ ili prisilna normalnost. |
|
|
|
|
|
|
Kvalitetno novinarstvo je skupo, ali ima svoju publiku |
Razgovarao: Hrvoje Krešić |
Giovanni Di Lorenzo, glavni urednik tiražnog njemačkog tjednika Die Zeit, govori o perspektivama novina i novinarstva, a između ostalog ističe: Strašno sam ljut na vodeće ljude izdavačkih kuća, zbog pesimistične atmosfere stvorene oko novinarstva posljednjih godina. Ponašali su se kao da je tisak na samrtnoj postelji i najvećim dijelom su odgovorni za tu atmosferu. Nije mi jasno niti iz marketinške perspektive: zašto bi netko ljude koji odvajaju pristojne svote da bi nas čitali, uvjeravao da to što plaćaju nije moderan ili dobar medij? Tim više što se u međuvremenu ispostavilo da nitko ne može konkretno tvrditi na koji će način internet dugoročno donositi zaradu. |
|
|
|
|
|
|
Pravo na (pra)šumu |
Ida Prester |
U današnjem opustošenom, betoniziranom svijetu na svako preživjelo drvo gleda se kao na sakrament. Gradovi koji su uspjeli sačuvati šume i zelene površine pucaju od ponosa i broje svaki list i peteljku. Nedavno su Hrvatske šume, u suradnji sa zagrebačkom gradskom upravom, posjekle stotinjak stoljetnih hrastova na jednoj od najljepših gradskih oaza – Dubravkinom putu. Gusta sakrivena prašuma mamila je šetače, romantike i ljubavnike svojom prirodnom neobuzdanošću, Jurassic Park u najstrožem centru grada. Danas je tamo oglodano brdo, krezubo i silovano. Ono što su mu napravili zovu „uređenje“. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|