 |
|
 |
 |
|
 |
 |
 |
Žene, Alka, znanost i ratni zločini |
Đurđa Knežević |
|
Ne malo puta u bližoj i ne tako davnijoj prošlosti, razveselila nas je, istina ne sve, vijest da je neka žena dospjela na vrlo važnu javnu poziciju. Jedna od žešće raubanih zabluda te vrste, i to do dana današnjega, jest ona o ženama kao miroljubivijima i koncilijantnijima. Sad ipak treba obrazložiti čemu ovakav uvod. Radi se o nedavnom izboru dr. Danice Ramljak za direktoricu instituta "Ruđer Bošković". Gospođa Ramljak je postavljena na javnu funkciju pa je pitanje koliko su u tome imali udjela njezini politički stavovi, jer javno braniti ratnog kriminalca čin je protivan odluci sustava Republike Hrvatske koji ga je pravomoćno osudio.
|
30. ožujka 2009 |
Ne malo puta u bližoj i ne tako davnijoj prošlosti, razveselila nas je, istina ne sve, ali svakako one liberalnije osobe sklonije demokraciji koja uključuje sve građane, muške i ženske, vijest da je neka žena dospjela na vrlo važnu javnu poziciju. Marguerite Yourcenar kao prva žena u Francuskoj akademiji, Valentina Terješkova kao prva žena u svemiru, Marie Skłodowska Curie (za nju nije ni ne treba opisivati kakav je dar-mar napravila u području fizike i radioaktivnosti), Hannah Arendt u filozofiji, i danas bi već, na sreću, zauzimalo mnogo prostora nabrojiti čak samo one najznačajnije. U ranijoj, naivnijoj fazi feminizma, navijalo se za svaku, pa bila one čak političkog kalibra (i odgovarajuće štetnosti) jedne Margaret Thatcher ili Golde Meir. Biologija je bila iznad racionalne (pr)ocjene. Jedna od žešće raubanih zabluda te vrste, i to do dana današnjega, jest ona o ženama kao miroljubivijima i koncilijantnijima.
Sad ipak treba obrazložiti čemu ovakav uvod. Stvar je uistinu prilično aktualna, a radi se o nedavnom izboru dr. Danice Ramljak za direktoricu instituta "Ruđer Bošković". Gotovo sve novine donijele su vijest u naslovima kojih je stajalo manje-više sljedeće: "prva žena izabrana na čelo Instituta RB". I to bi, kako već početak teksta govori, bilo razlogom za veselje. Izbor za ovaj ugledni Institut donosi međutim i neke dodatne obaveze. Mi se ovdje nećemo baviti njezinom znanstvenom pripravnošću za ovakvu funkciju; uostalom o tome je struka već progovorila, što je samo po sebi ne samo dobro, nego je nasušno potrebno da se javno diskutira, međutim, ono što struka govori, ne izgleda dobro po gospođu Ramljak. Izbor i kvalitete na kojima se on temeljio te ulogu ministra Primorca kao poslodavca u ovom tekstu ćemo ostaviti po strani i baviti se nečim drugim.

Gospođa Ramljak je javna osoba, pa i to ne tek od sada, u povodu njezina izbora za tako prestižnu funkciju. O njoj se u nas pisalo i ranije (Slobodna Dalmacija, 2004.), osobito u vezi s njezinim otkrićem o učincima polifenola iz čokolade u sprečavanju rasta tumorskih stanica dojke, prezentiranim u National Institute of Health u Bethesdi. Time bi priča o uspješnoj znanstvenici koja nam se vraća iz bijeloga svijeta imala svoj simpatičan kraj. No postoji i druga strana iste osobe; govorimo naravno samo o onoj koju možemo pratiti u javnosti i koja je zabrinjavajuće ružna. Sve to podsjeća na klasičnu opoziciju, najpoznatiju u likovima dr. Jekyla i mr. Hidea, a koju nažalost često nalazimo u osobama iz, reklo bi se, neposredne okoline. Kao liječnik, znanstvenik, na svjetlu dana susretljiv i fin, u svom drugom, tamnom izdanju, nezgodan lik kojega se treba kloniti.
Gospođa Ramljak, naime, svojedobno (ljeto 2005.) je dala intervju jednom opskurnom hrvatskom portalu, koji u imenu pretenciozno i patetično nosi ime Istina, a na kojem se istinoljubivi korisnici potpisuju između ostalog i kao "ustaša", i pritom nema nikoga, nikakva moderatora/ice, da izbriše taj post zajedno s potpisom.
U tekstu pod zanimljivim naslovom: "Sinjska alka i dr. Danica Ramljak" s podnaslovom: "Razgovor – dr. Danica Ramljak, Sinjanka na čelu Hrvatske kuće u Washingtonu i ugledna američka znanstvenica", gospođa Ramljak je u slobodnom i nesputanom stilu vrlo plastično predstavila svoj svjetonazor i politički profil. Upela se braniti Alku i osobito ratnog kriminalca Mirka Norca, od Stipe Mesića prije svih, pa kaže: "A što se Mesića tiče, stvar je jasna. Prvi put u povijesti dogodilo se da je pokrovitelj predsjednik koji je tajno svjedočio u Haagu o Domovinskom ratu i pridonio njegovoj kriminalizaciji, a istodobno aktualni vojvoda te iste Alke Mirko Norac, kao heroj Domovinskog rata i simbol za narod sinjskog kraja, biva uhapšen i suđen". Komentirajući diskrepanciju između činjenice da je Norac pravomoćno osuđen za ratni zločin i pritom je i dalje alkarski vojvoda, gospođa Ramljak će ovako: "Točno je da u statutu VAD-a stoji da pravomoćno osuđena osoba ne može sudjelovati u Alci. Vjerujem da su vremena kada je statut pisan podrazumijevala pod zločinom potpuno druge stvari od onih koje nam je definirala Carla del Ponte. No ipak, zločin je uvijek za osudu".
Dakle, zločin je nešto o čemu se u razna vremena dogovaramo pa onda u drugim vremenima i izgleda drugačije. Pucati nekome u zatiljak (što je jedan od zločina Mirka Norca) po gospođi Ramljak u neka druga vremena, kad smo sami (a nije li to ipak bilo u jugoslavenskom nenarodnom režimu?) definirali što je zločin, i nije zločin. Nego nam je došla Carla del Ponte (po omraženosti u gospođe Ramljak, odmah iza Mesića), definirala zločin i befelom odredila da sada vrijedi ta definicija. I sve je to radila, vidi Vraga, usred konačno suverene Hrvatske.
No da ipak ne bi ostalo na, kako reče, "zločin je uvijek za osudu", gospođa Ramljak nakon toga smjelo kroči dalje i pita: "Ali zar nisu Tito, Mesić, Tuđman, Stepinac i drugi također bili pravomoćno osuđivani kao zločinci, a nakon toga su postajali predsjednikom ili blaženikom. Ovih dana slušam kako je bivši američki senator Kerry u Vijetnamu ubio žene i djecu u jednom selu da spasi nekoliko američkih vojnika. To se ne smatra zločinom, a Kerry je heroj jer je spasio američke živote. Krivična odgovornost koja je obojena politikom vrlo je relativna stvar i ne bih se u nju upuštala."
I tu je gospođa Ramljak, koja se prvo vatreno upustila, a kad je rekla što joj je na duši, više se ne bi upuštala, riješila sve moralne dileme. Kerry je spasio američke živote oduzevši živote vijetnamskih žena i djece (žene i djeca su, naime, vrlo opasna vrsta, osobito za trenirane vojnike koji su se zatekli u tuđoj, tisućama milja udaljenoj zemlji s oružjem u rukama) i još ispade heroj (a ne zločinac). Krivična odgovornost (pucati u žene, djecu, starce, civile) koja je, kako kaže Ramljak, obojena politikom, relativna je stvar u koju se, kako reče, "ne bi htjela miješati". Drugim riječima, zločin nije zločin, ako je naš zločin. Ako nešto tome slično može izvaliti nekadašnji sudac Vrhovnog i Ustavnog suda RH, što ne bi i ona! Učine li međutim to isto Srbi nama, Vijetnamci Amerikancima… e, onda je to itekako zločin.

Silno ju je također zapeklo što se (opet on!) Mesić sprdao iz alke, nazvavši je "seoskom svečanošću". Jurišati ritualno kopljima na Turke, neprijatelja koji već dvjesto godina ne posjećuje ove krajeve osim, ako ikako, u turističkoj grupi od dvoje-troje, bez prangija i mužara, topova i janjičara, malo je anakrono, ako već ne i cirkusantski. No dobro, nismo ekskluzivni, i svijet poznaje slične narodne običaje, folklor koji uglavnom zovu pravim imenom, to jest, kermesom, pučkom svečanošću, seoskom zabavom. Ako su takvi događaje stupovi hrvatske kulture, onda ona opasno miriše na konjsku balegu. No i to je kultura. Pri stvaranju i diobi one pristojnije (i uglavnom bez težeg zadaha), ionako nismo sudjelovali, a jašući na konjima i vitlajući kopljima, teško ćemo joj se u dogledno vrijeme pridružiti.
I da ne duljimo. Gospođa Ramljak je postavljena na javnu funkciju (premda tvrdi da će "Ruđer" otkačiti s državnih jasala), pa je pitanje koliko su u tome imali udjela njezini politički stavovi, barem oni koje javno iznosi. Zalagati se za godišnje jurišanje konjima moguće da spada u sentiment prema njezinoj izvornoj struci (završila je naime veterinu u Zagrebu, pa otuda valjda i ona poveznica u naslovu "Sinjska alka i Danica Ramljak"), no javno braniti ratnog kriminalca čin je protivan odluci sustava Republike Hrvatske koji ga je pravomoćno osudio. Premda ne znamo koliko je to ozbiljno mislio. No nema razloga za strah dok tu istu državu vode oni koji, u vrijeme kad dobar dio naroda gladuje, za teške milijune kuna kupuju tisuće konja upakiranih u metal made in Bayern (Bayerische Motoren Werke - BMW), gospođa Ramljak može biti mirna. Još ćemo se mi dugo baviti konjima.
|
|
Komentari
-
Žene, Alka, znanost i ratni zločini
30. ožujka 2009 19:41
O istoj osobi u tijeku je rasprava na portalu Connect.
Odgovor
-
Žene, Alka, znanost i ratni zločini
zli pozadinac, 31. ožujka 2009 15:18
Priča o Sinjskoj alki ovdje je dio konteksta, u kojem je gđa Ramljak de facto ekskulpirala zločinca Norca. Vodstvo te manifestacije činilo je to isto, vrijeđalo je dužnosnike države koja je konačno u tom suđenju odradila svoj posao. Što bi to onda bila "prava" Alka? Ni "narod" sinjske krajine, niti alkarsko društvo niti bilo tko drugi nije se pobunio protiv toga. Nema nikakvog mističnog naroda i njegove duše, postoje samo postupci konkretnih ljudi i ustanova.
Usput, na Alki su se ulizivali svim vođama uvijek, i austrougraskima, i Karađorđevićima, i ustašama, i dalje. Ne može se sad nekakva tobože autentična naroda bit te priče odvojiti od te političke parade. Sve je to izmješano.
-
Duo, 31. ožujka 2009 17:57
Istina, narod nam je čitav kmetski i ulizuje se raznim vođama, i mi smo isto kmetovi, dio tog kmetskog naroda. Pa ja ti opet tvrdim da trebamo voljeti i poštivati sebe, jer glupi Ameri kad pokolju svoje indijance od toga naprave filmove i biznis, strpaju indijance u rezervate i pokradu njihovu zemlju bez problema. Ali da, glupi Ameri su tvorci tog neo - liberalizma čiji će predstavnici našem domaćem hrvatskom kmetu, seljaku ili ’’ indijancu ’’ onda tupiti protiv njegove Alke ili borbe bikova na poljani ili ne znam čega već ne, kao da su oni sami nešto puno ’’ finiji ’’ i kao da njihovo neo - liberalno govno uopće ne smrdi, moš mislit. :)
Zna Đurđa napisati i bolje članke od ovoga, opalit treba po komisiji koja je primala Ramljakicu, a ne po Sinju i njegovoj sirotinji.
-
31. ožujka 2009 20:09
ali kako ste uopće došli do amerikanaca koji pljuju po alci? nitko nije nikad dovodio u pitanje alku kao dio tradicije već isključivo politizaciju alke. baš boli amere ili bilo kog drugog za neke brkate tipove na konjima koji gađaju u neki prsten.... osim ako nema neke priče oko toga svega...
a to što su ameri pobili i opljačkali indijance ne znači da se trebamo ugledati na njih ili da nam oni trebaju biti mjera svih stvari. mi sami možemo odrediti što je kod nas dobro, a što loše. mislim da o tome govori autorica. nije tekst pisao amerikanac niti netko po američkom diktatu.
kontekst i jeste priča o politizaciji svega - alke pa i funkcija na institucijama. ništa nema bez političke pozadine.... zato niti alka ne može ostati samo popularna tradicionalna viteška igra, niti izbor za ravnatelja/icu irb-a ne može biti jednostavan izbor na temelju kompetencija i u skladu s uvjetima natječaja....
-
Duo, 31. ožujka 2009 21:48
Ma ne pljuju amerikanci po Alci, nego domaci neo - liberali ispranog mozga, a ja samo kazem da su neo - liberali sa svojim floskulama o ’’ slobodi ’’ isto zlo za narod kao i neki nacionalistički seljo, ja sam za srednji put ’’ svoje poštujem, tudjem se ne divim i ne trebam ga. ’’
Ako je Alka primjer naše ’’zaostalosti ’’, pa šta, ja se toga ne stidim, jer i najrazvijeniji narodi isto imaju svoje seljake, konje i koplja, zašto bi se hrvati zbog toga osjećali manje vrijedni ? :)
Narodne običaje treba sačuvati, a sa Ramljakicom se obračunati na drugi način, njen najveći problem nije taj što voli Alku ko i ja, već pitanje njene stručne kompetencije.
-
31. ožujka 2009 23:05
duo, volim te.
-
zli pozadinac, 31. ožujka 2009 23:07
Ne samo stručne. Problem je i što gđa Ramljak misli da je ratni zločinac narodni heroj.
-
Duo, 1. travnja 2009 00:17
Slažem se, i to joj je problem što brani Norca.
Ama, ja se opet moram vratiti na Alku, čemu zaboga je potrebna ova rečenica u tekstu:
’’ Ako su takvi događaji stupovi hrvatske kulture, onda ona opasno miriše na konjsku balegu. ’’
Zašto zbog Norca i Ramljakice treba izvrijeđati i Alku i Sinj i sinjane, pa i konje, ko da je konjska balega nešto sramno i vrijedno prezira !
Norac i Ramljakica nisu Alka i Sinj, oni su samo dvoje pojedinaca na osnovu kojih se ne može prozivati čitav narod, jer je to isto kao da se kaže ’’ svi su srbi četnici ’’ ili ’’ svi su hrvati ustaše ’’ ili ’’ svi homoseksualci imaju sidu ’’....shvaćate o čemu pričam ?
-
1. travnja 2009 12:10
istina... treba pustiti alku i konje na miru. konji nisu krivi njih nitko nije pitao. alkari su sami odlucili kud ce se petljati. time su prestali biti samo kulturna manifestacija. a da su to ostali nitko ih ne bi spominjao u ovakvom kontekstu i svi bi rado isli gledati alku. a ramljakica ih je mogla spominjati kao sto su ih i razni drugi mogli spominjati pa se alkari nisu bunili. osim protiv mesica dok nisu promijenili pjesmu.
-
1. travnja 2009 17:27
Šta ste se uvatili žene ko pijan plota?!
-
1. travnja 2009 17:35
misliš Vujice?
-
2. travnja 2009 16:51
zato što se radi o javnoj osobi čije je djelovanje podložno sudu javnosti....
-
2. travnja 2009 20:18
Svi smo mi javne osobe, pometimo najprije isprid svojih vrata!
-
zli pozadinac, 3. travnja 2009 11:12
Ja nisam javna osoba. :-)
-
3. travnja 2009 12:16
pa i metemo....
Odgovor
-
Žene, Alka, znanost i ratni zločini
5. travnja 2009 13:49
Kakve veze ima da li je D. R. muško ili žensko, đikan ili đikuša? Nije bez veze kazano: pusti zeca, ubij Vlaja!
-
6. travnja 2009 11:26
pusti zeca...ubij Vlaja??! Ja baš ovo ne kužim.
-
zli pozadinac, 7. travnja 2009 17:14
I bolje. Prosim lepo, samo bez ubijanja, pa makar i simboličnoga
-
9. travnja 2009 15:45
nije sve to skupa nikakvo iznenađenje. ako se suci u ustavni sud biraju kak se biraju, onda niti ovdje kriteriji nisu bitni. kao da je to nešto novo. da je dobro - nije, ali za takve i glasamo na izborima. za one koji će od nas raditi budale.
Odgovor
-
Žene, Alka, znanost i ratni zločini
marija, 10. travnja 2009 08:47
Sto bi gdja Ramljak rekla da dobije razglednici govna u koje je zabodena hrvatska zastava, bas me zanimam?!
-
10. travnja 2009 13:55
ovisno o tome kako shvaća govna - s ekološkog stanovišta ili nekog drugog...
-
10. travnja 2009 14:08
Nije problem u gđi. Ramljak koja svakako ima pravo na svoje mišljenje već je problem u kriterijima i načinu izbora tj. postavljanja ključnih ljudi u institucije od strateškog značaja za RH. Utoliko nije relevantna niti razglednica za gđu. Ramljak.
Odgovor
|
|
 |
|
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Feminizam - nepoželjan i zastario? |
Đurđa Knežević |
Biti feministkinja, od silaska feminizma u naše krajeve pred gotovo pola stoljeća, nikada nije bilo prestižno. Ako se identificiraš kao feministkinja, uglavnom se podrazumijevalo da ti nešto nedostaje - muž, dijete, kotačić u glavi, ljepota i pristalost, a i seksualna orijentacija bi mogla biti pogrešna. Kako tada, tako i danas, pa ipak, je li doista sve posve isto, tada i danas? S druge je strane feminizam sam. To jest ono što je ostalo visjeti u zraku kao poprilično ispražnjeni pojam, pa se više zapravo i ne zna što s tim. |
|
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
|
 |
|
 |
|
|
 |