 |
|
|
|
|
|
|
|
| Fašizam oko nas |
| Antifašistička akcija Novog Sada je objavila novu publikaciju koja govori o životnim stilovima, simbolima i šiframa neonacističkih i ekstremno desničarskih skupina. Odmah na početku publikacije otkrivaju i osnovnu motivaciju za njenim objavljivanjem, jer tvrde da se neonacisti u javnosti pokušavaju predstaviti isključivo kao radikalni nacionalisti i patrioti, i u tu svrhu koriste dvije paralelne simbolike. Javnu i privatnu - prikriveno nacističku i otvoreno nacističku o čemu progovara ova publikacija koja je objavljena i u digitalnom izdanju koje možete čitati i na ZaMirZINEu. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Teorija neobrazovanosti - zablude društva znanja |
| K.P. Liessmann, Teorija neobrazovanosti, Jesenski i Turk, Zagreb 2008. |
| Pitanje znanja i njegovog vrednovanja kao i stanje visokog obrazovanja polemički propituje Konrad Paul Liessmann u knjizi, Teorija neobrazovanosti - zablude društva znanja. Autor knjige je sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču, jedan od najistaknutijih i najcjenjenijih austrijskih znanstvenika.Knjiga je u Austriji doživjela čak 16 izdanja. |
|
|
|
|
|
|
| Uloga digitalne kulture u suvremenom društvu |
| Aleksandra Uzelac, Biserka Cvjetičanin, Institute for International Relations, Zagreb, 2008. |
| Knjiga Digital Culture: The Changing Dynamics rezultat je suradnje istraživača na projektu ’Kulturna raznolikost, interkulturna komunikacija i digitalna kultura’ i suradnika u svjetskoj mreži Culturelink iz Hrvatske, Slovenije, Nizozemske, Engleske, Kanade i Kube o utjecaju informacijskih i komunikacijskih tehnologija na kulturu. Knjiga se bavi jednom od važnih i nedovoljno istraženih tema našega vremena - ulogom digitalne kulture u suvremenom društvu. Knjigu sada možete preuzeti i kao pdf. |
|
|
|
|
|
|
| Kratkovidnost realnog |
| Annie Le Brun: Previše zbilje, DAF, Zagreb, 2007. |
| Moram priznati da je ova knjiguljica više nego ugodno iznenađenje. Ona je beskompromisna i poetična kritika naše uljuljkanosti u konzumerističku apatičnu svakidašnjicu pod čizmom kapitalizma i standardnim izgovorom da treba prihvatiti realno stanje, ma kakvo ono bilo. Zarobljeni u okviru previše zbilje, opterećeni realnim uvjetima koji zamagljuju horizonte neograničenih mogućnosti, ponašamo se kao meduze nošene valovima, ne usudimo se kontra struje. |
|
|
|
|
|
|
| Zaštita i afirmacija prava osoba s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj |
| Kristijan Grđan i suradnici |
| Ova je publikacija namijenjena prvenstveno zakonodavcu, a zatim i strukturama državne uprave, liječnicima, policiji, socijalnim radnicima i svima koji se profesionalno susreću s osobama s duševnim smetnjama. Publikacija je takoder i informativnog karaktera tako da njezina namjena seže i šire od toga. |
|
|
|
|
|
|
| Put Crkve je ljudska osoba |
| Radna grupa za pastoral homoseksualnih osoba |
| Dokument Put Crkve je ljudska osoba koji predstavljamo u hrvatskom elektronskom izdanju originalno je bio objavljen u knjizi pod naslovom Il posto dell’altro koju su priredili Koordinacija grupa homoseksualnih kršćana Italije i talijansko udruženje „Noi siamo Chiesa“. Smisao naslova, Il posto dell’altro je: mjesto za one koji su različiti. Podnaslov, Le persone omosessuali nelle chiese cristiane, objašnjava da se kao mjesto podrazumijevaju kršćanske crkve, a kao oni koji su različiti (l’altro), homoseksualne osobe. Objavljujemo cijelo elektronsko izdanje. |
|
|
|
|
|
|
| Anarhija: Grafički vodič |
| U novom izdanju Što čitaš? predstavlja knjigu Clifforda Harpera Anarhija - grafički vodič, koja kroz tekst i preko dvije stotine ilustracija donosi pregled povijesti osnovnih anarhističkih ideja i prakse. Riječ je o vizualno privlačnom i tekstualno zanimljivom izdanju koje osim informativnog pristupa predstavlja inspirativnu knjigu prepunu primjera ljudske solidarnosti i težnje za slobodom. |
|
|
|
|
|
|
| Slavoj Žižek: O nasilju |
| Nasilje je posvuda oko nas, a ipak ga nismo u stanju objasniti ili se pomiriti s njim. Provokativna teza slovenskoga filozofa Slavoja Žižeka u njegovoj najnovijoj knjizi O nasilju glasi da je nasilje koje jasno vidimo (ono koje čini jasno prepoznatljiv počinitelj) zapravo proizvod skrivenog nasilja, onog koje tvori naš politički i ekonomski sustav. |
|
|
|
|
|
|
| Vijesti iz nigdine |
| Izdavačka kuća DAF iz Zagreba je objavila anarhistički klasik "Vijesti iz nigdine" (News from Nowhere) Williama Morrisa, autora čiji su politički i prozni radovi inspirirali mnoge generacije anarhista. Sigurno je da se u Morrisovim spisima iščitava snažno libertersko nagnuće i da je Morris bio vrlo svjestan anarhističkog stajališta protiv vlade i svake političke vlasti. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
 |
 |
 |
|
 |
| Biopolitika i oteta tijela |
| Roberto Esposito |
| Iznenađuje začuđenost koju je pobudila namjera da se proširi uzimanje otiska prstiju svih Roma, čak i djece, nastanjenih u Italiji. Iznenađuje, jer ona samo dovodi do svojih logičkih posljedica smjer puta biopolitičke redukcije demokracije, koja u svom središtu ima ukidanje granica između javnog i privatnog i prihvaćanje tijela kao prioritetnog elementa identifikacije. Na svoj je način to posljedica progresivnog premještanja političkog djelovanja s razine diobe vlasti na razinu socijalne kontrole i potom generaliziranog nadziranja. |
|
|
|
|
|
 |
| Nametanje antikomunističkog mentaliteta |
| Saša Blagus |
| Katolička crkva, a napose crkva u Hrvata, ima velikih problema s Marxom i komunizmom. Jedini i pravi razlog zbog kojeg se ideje socijalizma/komunizma proglašavaju ideologijom zla jest strah od mogućeg istinskog socijalizma/komunizma, koji je humanizam u praksi, i koji bi imao tek doći. A strah od termidorskih tvorevina, koje su se nazivale komunizmom, a stvarno su bile puka negacija istog već odavno ne postoji. Štoviše, takve tvorevine crkvenim strukturama danas i te kako nedostaju. Zato se svjesno generira strah od istinskog komunizma i raspiruje antikomunizam. |
|
|
|
|
|
 |
| Fašizam i nasilje ne nastaju na marginama već u središtu društva |
| Razgovarao: Mladen Radić |
| U svakodnevnom životu, u postupcima, stvaraju se i fašizam i antifašizam. Čini mi se da se generiraju u današnjoj obitelji – u odnosu prema djeci, zaokupljenosti prebrojavanjem krvnih zrnaca, u stavovima »normalnih« i »prosječnih« ljudi. Naravno da su tu, osim odgoja djeteta, presudni i mediji, ideologija, društvene strukture, kaže Benjamin Perasović u razgovoru u kojem govori o raširenom nasilju mladih i tome kako gledati na njega, ali i o utjecaju i poticaju na nasilje koji dolazi iz medija i institucija. |
|
|
|
|
|
|
|
RSS Feeds
