Početna stranica
Civilno društvo
Kultura
Politika
Ljudska prava
Okoliš
Ženska scena
Prava životinja
LGBTT teme
Nove tehnologije
ZaMirNET blog
ZaMirNET forum
ZaMirNET
ZaMirZINE kolumne
Ipak - samo žena
Đurđa Knežević
Đurđa Knežević
Bojan Munjin
Mirela Holy
Srđan Dvornik
Maja Hrgović
Book @ ZaMirZINE
Fašizam oko nas
«« Studeni 2009 »»
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

ZaMirNET
Vlaška 91, 2. kat
Tel:
Tel/fax:
,

Suočavanje s prošlošću
U Srbiji žele Dan sjećanja na genocid u Srebrenici
Aktivisti nekoliko nevladinih organizacija posvećenih ljudskim pravima u nedjelju su na skupu održanom ispred zgrade predsjedništva od predsjednika Srbije Borisa Tadića zatražili potporu za inicijativu da se 11. srpnja u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Medijsko huškanje i mržnja
Tomislav Klauški
Stara izreka kaže: «Kad rat provali kroz vrata, istina bježi kroz prozor». Što ostaje? Laž, medijsko huškanje i mržnja. A što ostaje nakon što se jednog dana rat povuče? U našem slučaju, još laži i medijskog huškanja. I još mržnje. Lagati za državu i mrziti za naciju, bio je glavni moto vodećih novinara u najvećim medijima. Nacionalne televizije, nisko i visokotiražne novine, državni mediji, privatni mediji, svi su davali svoj obol ratnim strahotama. Novinari početnici na tome su gradili karijere, eminentna pera (o)čuvala pozicije, u novine su prodrli partijski sekretari, tajni agenti, špijuni, provokatori. Vodio se medijski rat i u njemu, baš kao ni u onom pravom, nisu se birala sredstva i nije bilo heroja.
Gimme Shelter
Vojislav Pejović
Začešljanu pojavu Roberta McNamare u mojim mislima zamjenjuje zadrigli profil Ratka Mladića kako pred kamerama po kosi gladi srebreničkog dječaka, dan prije nego što će preko osam hiljada Srebreničana biti pokršteno metkom u potiljak i bačeno u neobilježene jame.
Korićanske stijene: Ispovijest o zločinu
U višesatnom svjedočenju, Damir Ivanković prisjetio se detalja zločina počinjenog u augustu 1992. godine na Korićanskim stijenama. „Ja sam ispucao jedan rafal, ali ne do kraja. Kretao sam se postrane da ne bih pogodio pripadnike interventnog voda. Nisam ubacio rezervno punjenje. Nije bilo potrebe... Nestajali su ljudi...”
Damiru Sireti 20 godina za Ovčaru
Vijeće za ratne zločine okružnog suda u Beogradu osudilo je Damira Siretu na maksimalnu kaznu zatvora od 20 godina u izdvojenom suđenju za zločin na Ovčari 1991. godine.
Tužiteljstvo za ratne zločine istražuje novinare koji su pozivali na rat
Tužiteljstvo za ratne zločine pokrenulo je istragu protiv bivših i sadašnjih novinara te urednika srbijanskih dnevnih novina Večernje novosti i Politika kao i RTS-a za koje se sumnja da su huškali na rat i zločine. Kako doznaje Press, proces se ne odnosi samo na medije u Srbiji nego i na medije u BiH i Hrvatskoj.
"Lakiranje" Jasenovca: pljuska svim Židovima žrtvama
Tvrditi da su Jasenovcem upravljali Židovi sramotno je i blasfemično. Pozivam Vicu Vukojevića da on objavi dokumente koji mogu poništiti istinu o Jasenovcu za koju, na žalost, postoji previše dokaza - ustvrdila je predsjednica Savjeta Spomen-područja Jasenovac prof. dr. Zorica Stipetić, komentirajući izjavu bivšeg suca Ustavnog suda koji je na konferenciji za novinare Počasnoga bleiburškog voda izjavio da su jasenovačkim logorom upravljali Židovi, a da im je Nezavisna država Hrvatska ustupila samo stražare.
Ratni veterani - zaborav u rakiji
Danja Antonović i Snježana Kobešćak
Ono što srpske ratne veterane najviše razlikuje od hrvatskih veterana odnosno njihovih kolega po oružju iz Bosne i Hercegovine je činjenica da njih u njihovoj vlastitoj zemlji ne smatraju herojima. U srpskoj svijesti je njihova uloga u tim ratovima vrlo upitna, baš kao i smisao samih ratova.
Bjekstvo od historije
Boris Dežulović
Ima tako ljudi u čiji mali, beznačajni život stane cijela jedna povijest, a nema ih ni u debelim enciklopedijama, ni u historijskim knjigama, ni u memoarima velikana njihovog doba. Dok brončani konjanici pišu historiju, oni su u dugačkim zbjegovima što od te historije bježe. Većina joj umakne, završi u plitkim neoznačenim grobnicama ili u plitkim, neoznačenim životima, na kauču pred televizorom, sa teškim sjećanjima koja historiografe ne zanimaju, ali ima i onih koje povijest opet nekako nađe.
Propitivanje nacionalnih istina i vlastite prošlosti
Eugen Jakovčić, jedan od osnivača Koalicije za REKOM, govori o važnosti pokrenutih procesa, ali i problemima koji su pred njima. Važnim smatra propitivanje čvrsto utvrđenih nacionalnih istina i odmicanje od sustava vrijednosti koji žrtve ratova dijeli na "naše" i "njihove", a upravo to je ključno za kvalitetno suočavanje s vlastitom prošlošću. U tom prosecu važnom vidi ulogu države i veteranskih udruga, a možda najvažnijom udruge obitelji žrtava, koje po prvi put netko uopće pita za mišljenje i uključuje u društvene procese.
0 | 10 | 20 | 30
Vaš ZaMirZINE Tjednik
Biopolitika i oteta tijela
Roberto Esposito
Iznenađuje začuđenost koju je pobudila namjera da se proširi uzimanje otiska prstiju svih Roma, čak i djece, nastanjenih u Italiji. Iznenađuje, jer ona samo dovodi do svojih logičkih posljedica smjer puta biopolitičke redukcije demokracije, koja u svom središtu ima ukidanje granica između javnog i privatnog i prihvaćanje tijela kao prioritetnog elementa identifikacije. Na svoj je način to posljedica progresivnog premještanja političkog djelovanja s razine diobe vlasti na razinu socijalne kontrole i potom generaliziranog nadziranja.
Nametanje antikomunističkog mentaliteta
Saša Blagus
Katolička crkva, a napose crkva u Hrvata, ima velikih problema s Marxom i komunizmom. Jedini i pravi razlog zbog kojeg se ideje socijalizma/komunizma proglašavaju ideologijom zla jest strah od mogućeg istinskog socijalizma/komunizma, koji je humanizam u praksi, i koji bi imao tek doći. A strah od termidorskih tvorevina, koje su se nazivale komunizmom, a stvarno su bile puka negacija istog već odavno ne postoji. Štoviše, takve tvorevine crkvenim strukturama danas i te kako nedostaju. Zato se svjesno generira strah od istinskog komunizma i raspiruje antikomunizam.
Fašizam i nasilje ne nastaju na marginama već u središtu društva
Razgovarao: Mladen Radić
U svakodnevnom životu, u postupcima, stvaraju se i fašizam i antifašizam. Čini mi se da se generiraju u današnjoj obitelji – u odnosu prema djeci, zaokupljenosti prebrojavanjem krvnih zrnaca, u stavovima »normalnih« i »prosječnih« ljudi. Naravno da su tu, osim odgoja djeteta, presudni i mediji, ideologija, društvene strukture, kaže Benjamin Perasović u razgovoru u kojem govori o raširenom nasilju mladih i tome kako gledati na njega, ali i o utjecaju i poticaju na nasilje koji dolazi iz medija i institucija.
 
ZaMirZINE hvala na posjeti Na vrh molim