Početna stranica
Civilno društvo
Kultura
Politika
Ljudska prava
Okoliš
Ženska scena
Prava životinja
LGBTT teme
Nove tehnologije
ZaMirNET blog
ZaMirNET forum
ZaMirNET
ZaMirZINE kolumne
Ipak - samo žena
Đurđa Knežević
Đurđa Knežević
Bojan Munjin
Mirela Holy
Srđan Dvornik
Maja Hrgović
Book @ ZaMirZINE
Fašizam oko nas
«« Studeni 2009 »»
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

ZaMirNET
Vlaška 91, 2. kat
Tel:
Tel/fax:
,

Suočavanje s prošlošću
Ljudska prava: U Srbiji žele Dan sjećanja na genocid u Srebrenici
Aktivisti nekoliko nevladinih organizacija posvećenih ljudskim pravima u nedjelju su na skupu održanom ispred zgrade predsjedništva od predsjednika Srbije Borisa Tadića zatražili potporu za inicijativu da se 11. srpnja u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
12. listopada 2009

Na skupu, kojem je nazočilo oko 40 pripadnika nevladinih organizacija Žene u crnom, Fond za humanitarno pravo i Komitet pravnika za ljudska prava, pročitano je otvoreno pismo u kojemu se od srbijanskog predsjednika traži da podupre tu inicijativu.

Na isti način nevladine organizacije obraćaju su se srbijanskom predsjedniku od veljače ove godine svakog 11. u mjesecu, podsjećajući da je Europski parlament prihvatio Rezoluciju o proglašenju 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

’Iskažite počast žrtvama genocida’

Dodaje se da presuda Međunarodnog suda pravde obvezuje Srbiju da se jasno ogradi od ratnih zločina te da će svakog 11. u mjesecu te udruge organizirati različite akcije s pozivom srbijanskim vlastima da učine što i Europski parlament i iskažu počast žrtvama genocida.

Europski parlament je 15. siječnja 2009. proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Europska komisija.

U Srbiji su je odmah pozdravile i nevladine udruge za ljudska prava pozvavši zastupnike u srbijanskom parlamentu da potporom rezoluciji EP-a iskažu poštovanje i priznanje žrtava te utru put izgradnji zajedničkog sjećanja na sve žrtve ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije.

Inicijativu poduprle mnoge stranke

Inicijativu su poduprle i pojedine srbijanske političke stranke, među kojima i Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV), koja je 22. siječnja predložila srbijanskom parlamentu rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Danom sjećanja na Srebrenicu i na sve nevine žrtve ratova devedesetih godina na prostoru bivše SFRJ.

Zastupnici Liberalno-demokratske partije (LDP) također su isti dan poduprli inicijativu da srbijanski parlament prihvati rezoluciju EP-a da se 11. srpnja obilježava kao dan sjećanja na zločine u Srebrenici. Srbijanski parlament još se nije očitovao o tim prijedlozima.

Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, kojega je Haaški sud optužio i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u srpnju 2008. i sad mu se sudi u Den Haagu. (Hina)

komentiraj Pošaljite članak Print Početna stranica »»
Vaš ZaMirZINE dnevnik
Ženska scena: Sudovi žrtvama ne vjeruju
Ženska scena: Grad vidljivih žena
Ljudska prava: Diktature su dobre za biznis - Mercedes surađivao s argentinskom diktaturom?
Vaš ZaMirZINE Tjednik
Biopolitika i oteta tijela
Roberto Esposito
Iznenađuje začuđenost koju je pobudila namjera da se proširi uzimanje otiska prstiju svih Roma, čak i djece, nastanjenih u Italiji. Iznenađuje, jer ona samo dovodi do svojih logičkih posljedica smjer puta biopolitičke redukcije demokracije, koja u svom središtu ima ukidanje granica između javnog i privatnog i prihvaćanje tijela kao prioritetnog elementa identifikacije. Na svoj je način to posljedica progresivnog premještanja političkog djelovanja s razine diobe vlasti na razinu socijalne kontrole i potom generaliziranog nadziranja.
Nametanje antikomunističkog mentaliteta
Saša Blagus
Katolička crkva, a napose crkva u Hrvata, ima velikih problema s Marxom i komunizmom. Jedini i pravi razlog zbog kojeg se ideje socijalizma/komunizma proglašavaju ideologijom zla jest strah od mogućeg istinskog socijalizma/komunizma, koji je humanizam u praksi, i koji bi imao tek doći. A strah od termidorskih tvorevina, koje su se nazivale komunizmom, a stvarno su bile puka negacija istog već odavno ne postoji. Štoviše, takve tvorevine crkvenim strukturama danas i te kako nedostaju. Zato se svjesno generira strah od istinskog komunizma i raspiruje antikomunizam.
Fašizam i nasilje ne nastaju na marginama već u središtu društva
Razgovarao: Mladen Radić
U svakodnevnom životu, u postupcima, stvaraju se i fašizam i antifašizam. Čini mi se da se generiraju u današnjoj obitelji – u odnosu prema djeci, zaokupljenosti prebrojavanjem krvnih zrnaca, u stavovima »normalnih« i »prosječnih« ljudi. Naravno da su tu, osim odgoja djeteta, presudni i mediji, ideologija, društvene strukture, kaže Benjamin Perasović u razgovoru u kojem govori o raširenom nasilju mladih i tome kako gledati na njega, ali i o utjecaju i poticaju na nasilje koji dolazi iz medija i institucija.
Suočavanje s prošlošću
U Srbiji žele Dan sjećanja na genocid u Srebrenici
 
ZaMirZINE hvala na posjeti Na vrh molim