 |
|
|
 |
|
|
 |
 |
 |
Ukida se rezervat za dupine |
|
|
Državni zavod za zaštitu prirode privodi kraju novi prijedlog zaštite na istočnoj obali otoka Cresa i Lošinja, koji predviđa manji stupanj zaštite. Umjesto rezervata, sada se predlaže prostor zaštite u kategoriji regionalnog parka.
|
| 29. srpnja 2009 |
|
Novi prijedlog poklapa se s istekom trogodišnje preventivne zaštite, proglašene 27. srpnja 2006., piše Novi list. Istočne obale Cresa i Lošinja tada su stavljene u kategoriju rezervata u moru, poznatijeg kao rezervat za dupine. Uslijedili su prosvjedi ribara, morskih prijevoznika i svih onih koji smatraju da rezervat zaustavlja gospodarski razvoj.
Ministarstvo kulture već je prije dvije godine bilo najavilo da će se razmotriti prijedlog o smanjenju zaštite, a prije godinu dana lošinjsko Gradsko vijeće većinom glasova donijelo je zaključak kojim se od Ministarstva tražilo potpuno ukidanje zaštite. Inače, preventivna zaštita bila je proglašena na tri godine, nakon čega je trebala biti proglašena trajna.
"Novi prijedlog osigurava zaštitu dupina i ostalih biljnih i životinjskih vrsta, a ne sprečava gospodarski razvoj. Područje je zonirano, a iz zaštite je izuzeta zona 300 metara od obale, dok je u pojedinim zonama u moru, naprimjer, mriještenja ribe i u posebno vrijednim staništima, zaštita veća. Pritom su ta područja određena upravo na prijedlog lokalnog stanovništva", izjavio je za Novi list ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković.
|
|
|
Komentari
|
|
|
|
|
|
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|
 |
 |
 |
 |
|
 |
| Biopolitika i oteta tijela |
| Roberto Esposito |
| Iznenađuje začuđenost koju je pobudila namjera da se proširi uzimanje otiska prstiju svih Roma, čak i djece, nastanjenih u Italiji. Iznenađuje, jer ona samo dovodi do svojih logičkih posljedica smjer puta biopolitičke redukcije demokracije, koja u svom središtu ima ukidanje granica između javnog i privatnog i prihvaćanje tijela kao prioritetnog elementa identifikacije. Na svoj je način to posljedica progresivnog premještanja političkog djelovanja s razine diobe vlasti na razinu socijalne kontrole i potom generaliziranog nadziranja. |
|
|
|
|
|
 |
| Nametanje antikomunističkog mentaliteta |
| Saša Blagus |
| Katolička crkva, a napose crkva u Hrvata, ima velikih problema s Marxom i komunizmom. Jedini i pravi razlog zbog kojeg se ideje socijalizma/komunizma proglašavaju ideologijom zla jest strah od mogućeg istinskog socijalizma/komunizma, koji je humanizam u praksi, i koji bi imao tek doći. A strah od termidorskih tvorevina, koje su se nazivale komunizmom, a stvarno su bile puka negacija istog već odavno ne postoji. Štoviše, takve tvorevine crkvenim strukturama danas i te kako nedostaju. Zato se svjesno generira strah od istinskog komunizma i raspiruje antikomunizam. |
|
|
|
|
|
 |
| Fašizam i nasilje ne nastaju na marginama već u središtu društva |
| Razgovarao: Mladen Radić |
| U svakodnevnom životu, u postupcima, stvaraju se i fašizam i antifašizam. Čini mi se da se generiraju u današnjoj obitelji – u odnosu prema djeci, zaokupljenosti prebrojavanjem krvnih zrnaca, u stavovima »normalnih« i »prosječnih« ljudi. Naravno da su tu, osim odgoja djeteta, presudni i mediji, ideologija, društvene strukture, kaže Benjamin Perasović u razgovoru u kojem govori o raširenom nasilju mladih i tome kako gledati na njega, ali i o utjecaju i poticaju na nasilje koji dolazi iz medija i institucija. |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
RSS Feeds
