 |
|
|
 |
|
|
 |
 |
 |
Vlada kao Superhik: uzmi siromašnima i daj bogatima! |
|
|
Velikim propustom Vlade krizni porez ne plaća oko 100 000 ljudi koji dohodak ostvaruju samostalnom djelatnošću, piše Večernji list. Među njima su neki od najbogatijih - odvjetnici, obrtnici, javni bilježnici, liječnici i stomatolozi.
|
| 26. kolovoza 2009 |
|
Zakon o posebnom porezu propisuje obvezu plaćanja poreza od dva i četiri posto samo na mirovine, plaće, honorare, dividende i udjele u dobiti. Dohodak od samostalne djelatnosti je izostavljen. O razlozima takvog propusta možemo samo nagađati.
Koji god razlog bio u pitanju, jedno je sigurno - oni koji uglavnom dobro zarađuju, teret krize neće podijeliti s građanima koji mjesečno zarađuju npr. 3000 kuna i koji su već platili 60 kuna poreza.
Stručnjaci smatraju da bi ovo mogao biti glavni razlog zbog kojeg bi zakon o kriznom porezu mogao pasti na Ustavnom sudu, piše Večernji list. Time je naočigled ozbiljno narušeno jedno od osnovnih ustavnih načela, načelo jednakosti pred zakonom, a sasvim sigurno je povrijeđena i odredba članka 51. Ustava koja kaže svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.
Ako ovo uzmemo u obzir, možda Ustavnom sudu i neće trebati čak šest mjeseci da donese odluku o zahtjevu predsjednika Stjepana Mesića, kako je nedavno najavila njegova predsjednica Jasna Omejec, javlja HTV.
|
|
|
Komentari
-
Vlada kao Superhik: uzmi siromašnima i daj bogatima!
dozer, 27. kolovoza 2009 09:21
Ali dok ne pade zbog neustavnosti taj će zakon počiniti štetu. Ne platiti spomenuti porez je kažnjivo zakonom, ali donijeti neustavan zakon i provoditi ga sve dok ne padne, pa onda sve zaboraviti, to je očito uredu. Sve je to mlaćenje prazne slame. HDZ-u je ionako taj zakon trebao privremeno da skupljeni novac prikrije njihovu nesposobnost dok kriza ne prođe. Odgovarati za (već tko zna koji) neustavni zakon neće nitko, što znači da kad god je neki problem donesi neustavni zakon malo glumi idiota, oteži sa sudom i sve je OK. To nije problem nego MO.
Odgovor
|
|
|
|
|
|
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|
 |
 |
 |
 |
|
 |
| Cvrčak i Mravak |
| Đurđa Knežević |
| Da su rodni studiji u Hrvatskoj praktički nepostojeći kao sistem podučavanja, da se uporno izbjegava utvrditi rodne studije kao dio kurikuluma na svim univerzitetima, da ovise o nekoliko entuzijastkinja i pokojem entuzijastu, koje se u okviru katedri na kojima rade bave i studijima roda, to ne treba dokazivati. Raspravljati se može je li takav sistem dobar i ima li nekih boljih rješenja, no u ta sigurno ne spada njihovo ukidanje. Ili stavljanje na pauzu. |
|
|
|
|
|
 |
| Participativna ekonomija |
| Razgovarao: Andrej Grubačić |
| Participativa ekonomija (skraćeno: Parekon) je nova ekonomska vizija svijeta i ekonomije nakon kapitalizma, a njen tvorac Michael Albert u nizu kratkih pitanja otkriva osnove ideje i koncepte ove vizije te mogućnosti njene praktične primjene. U vrijeme krize, koncept koji je baziran na principima solidarnosti, različitosti, pravde i samoupravljanja je važan jer te vrijednosti podrazumijevaju da ljudi brinu jedni o drugima. Također je važan jer u Parekonu pojedinci imaju mogućnost utjecanja na donošenje odluka o stvarima koje se neposredno na njih odnose. |
|
|
|
|
|
 |
| Čas anatomije |
| Žarko Korać |
| I kada devojke i mladići koji su zakazali svoju povorku na nju i krenu klecavog koraka, s razlogom na smrt uplašeni zbog užasnih pretnji, desiće se najveće od svih čuda koje ni doktor Tulp pod svojim nemilosrdnim skalpelom nije mogao da vidi - ova mala povorka boriće se i za sve nas, da sačuvamo najveće od svih ljudskih darova, darove samilosti i tolerancije. Za to bi svi morali da im budemo zahvalni. |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
RSS Feeds
