|
|
|
|
|
|
|
|
Papa izgubio dodir s vanjskim svijetom? |
|
Papine odluke o rehabilitaciji biskupa Richarda Williamsona koji osporava činjenice o holokaustu i imenovanje kontroverznog svećenika Gerharda Wagnera pomoćnim biskupom u austrijskom gradu Linzu izazivaju oštre reakcije, pa tako teolog Hans Küng iz Tübingena izražava strah zbog mogućnosti da je papa "u bitnoj mjeri izgubio dodir s vanjskim svijetom".
|
3. veljače 2009 |
Najnoviji papini potezi su težak udarac ekumenskom zbližavanju i međuvjerskom dijalogu – osobito sa židovima, smatra hamburški nadbiskup Werner Thissen. Vatikansku administraciju optužuje za površnost, jer se prije odluke "ne samo mogla nego i morala dobro obavijestiti o Williamsonovu svjetonazoru", a poglavaru katoličke crkve neuvijeno poručuje neka bolje pripazi kakvim se savjetnicima okružuje. Odluke Benedikta XVI. su dovele do "vanjskog i unutarnjeg otuđenja brojnih vjernika od crkve, do gubitka povjerenja pogotovo među židovskom braćom i sestrama te do znatnog narušavanja kršćansko-židovskog odnosa", ocjenjuje biskup dijeceze Rottenburg-Stuttgart Gebhard Fürst.
Njemački židovi zamrzli veze s Vatikanom
Time su se već dvojica istaknutih pripadnika Njemačke biskupske konferencije javno distancirala od pape i njegovih spornih dekreta. Korak dalje otišlo je Središnje vijeće židova u Njemačkoj raskinuvši sve veze s Vatikanom. Na kritici pape Benedikta XVI. ne štede ni brojna nacionalna društava za katoličko-židovsku suradnju. Katolička predsjednica njihova koordinacijskog odbora Eva Schulz-Jander napominje: "On previše razmišlja u granicama crkve, a premalo u kontekstu dijaloga s ostalim vjerama i kulturama. Vatikanu se jednom konačno mora dati do znanja da crkva ne djeluje u vakuumu nego u svijetu s drugim religijama."
Teolozi zaprijetili istupom iz katoličke crkve
Ugledni teolog Hans Küng iz Tübingena se čak boji da je papa "u bitnoj mjeri izgubio dodir s vanjskim svijetom", jer ne primjećuje potrebu vjernika i svećenika za obnovom i otvaranjem katoličke crkve. "Opasno je da Benedikt u rodnoj zemlji podriva vlastiti autoritet, a njemačkom narodu nanosi štetu", zaključuje Küng. Niz vodećih teologa je zbog bojazni od gubitka vjerodostojnosti najavilo istupe iz katoličke crkve. Povod je prošlotjedna papina odluka o rehabilitaciji ekskomuniciranog biskupa Richarda Williamsona koji negira povijesne činjenice o holokaustu te imenovanje kontroverznog župnika Gerharda Wagnera pomoćnim biskupom u austrijskom Linzu. Taj je svećenik zgrozio javnost izjavama kako su posljedice uragana "Katrine" bile "kazna božja za nemoral u New Orleansu", a knjige o mladome čarobnjaku Harryju Potteru "izraz satanizma", piše Deutsche Welle.
|
|
Komentari
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Diktatura banalnog |
Šefik Tatlić |
Ono što je dominantna karakteristika medijskog “sadržaja” (naravno, ne samo u Hrvatskoj) nije nikakva pretjerana politizacija (kako se to u puku zove), pa čak ni ona u korist vladajuće stranke, nego upravo suprotno - apsolutna trivijalizacija medijskog prostora – dakle egzodus politike (u smislu artikulacije društvenog, ne u smislu taksativnog praćenja aktivnosti političkih institucija) iz istog javnog prostora. To je karateristika nestanka otvoreno diktatorskih režima i stvaranje opasnosti koja prijeti iz banalnog. |
|
|
|
|
|
|
Ekološka arhitektura |
Ivo Derado |
Za klimatsko temperiranje zgrada u industrijskim zemljama troši se gotovo polovicu primarne energije tih zemalja. Zato je gradnja bez ekoloških inovacija arhitektura prošlosti bez budućnosti. Eko-arhitektura može donijeti puno više smanjenja CO2 negoli bilo koja druga investicija i dodatno stvara nova radna mjesta. Naši akademski stručnjaci i političari, vječni jučerašnji, ipak ostaju na organizaciji kongresa i propagiranju staromodnog energetskog trenda, a u svijetu se gradi. |
|
|
|
|
|
|
Sudbena vlast u škripcu |
Kristijan Grđan |
Možda je najveći stup demokracije jedne zemlje, koja se tako politički odredila, upravo trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. Sudbena vlast je nositelj i promicatelj načela vladavine prava. Ipak, strahovati za vlastitu sigurnost i život u Hrvatskoj nije nimalo paranoično, kad već samo laganje najviših instanci hrvatskog društva daje dovoljno nepovjerenja i nesigurnosti u vladavinu prava. Ustavni sud, kao jedna od vrhovnih instanci hrvatskog pravosuđa, našao se u najmanju ruku u škripcu. A taj „škripac“ za nekoliko desetaka hrvatskih građana bit će živući primjer vladavine loše državne politike nad vladavinom prava i zakona. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|