Početna stranica
Civilno društvo
Kultura
Politika
Ljudska prava
Okoliš
Ženska scena
Prava životinja
LGBTT teme
Nove tehnologije
ZaMirNET blog
ZaMirNET forum
ZaMirNET
ZaMirZINE kolumne
Dobri i loši zločinci
Srđan Dvornik
Srđan Dvornik
Bojan Munjin
Mirela Holy
Đurđa Knežević
Book @ ZaMirZINE
Kratkovidnost realnog
Annie Le Brun: Previše zbilje, DAF, Zagreb, 2007.
«« Veljača 2009 »»
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28  

ZaMirNET
Vlaška 91, 2. kat
Tel:
Tel/fax:
,

Vaš ZaMirZINE dnevnik
Ljudska prava: Roko i Cicibela na Subverzijama
Ovaj ponedjeljak na Subverzijama pogledajte film "Roko i Cicibela", prema scenariju Miljenka Smoje, a zasnovan na stvarnim likovima koji simboliziraju stalan sukob siromašnih i bogatih, ali i domaću anarhističku povijest.
30. siječnja 2009

Ponedjeljak, 02. 02. 2009. u 19:00

Roko i Cicibela

Zasnovan na stvarnim likovima, film Roko i Cicibela predstavlja dokument kolektivnog sjećanja na narodnu i anarhističku povijest, a koju je zapisao Miljenko Smoje. Radnja filma odvija se u Splitu, gdje žive izrazito siromašni Roko i Cicibela, koji unatoč činjenici da ne znaju čitati i pisati znaju što znači biti siromašan i da je to nepravda koju je nužno ispraviti. «Rašpa, bomba, rivolver! Živila sveta anarhija!» ori se iz konobe i na Matejuški gdje su živjeli u truloj gajeti.

Upravo zbog važne simbolike i života Roka i Cicibele, danas u Zagrebu postoji slobodarska knjižnica i čitaonica koja nosi njihova imena.

Igrani film: Roko i Cicibela [95 minuta, scenarij: Miljenko Smoje, režija: Stipe Delić, Hrvatska, 1978.]

Subverzije se događaju svaki ponedjeljak u 19 sati u net klubu Mama, Preradovićeva 18, Zagreb. Cijeli program za veljaču pogledajte ovdje.

Subverzije se financiraju isključivo osobnim donacijama pa zato ubacite par kuna u kutiju za donacije, jer na taj način financirate program, plakate i sve ostale troškove, koji su minimalni, ali postoje.

komentiraj Pošaljite članak Print Početna stranica »»

Komentari

  • Roko i Cicibela na Subverzijama
    1. veljače 2009 18:48
    Stvarno mi se ne da gledati alkoholicara, hdz-ovca i nasilnika Borisa Dvornika:
    • 1. veljače 2009 18:49
      Jos da pisanje komentara radi kako treba pa da se link zaista i pojavi: http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=242185
    • 1. veljače 2009 19:05

      kad je bio hdz-ovac, 1978? ;-)

      uostalom, kakve veze radnja ima s njim? on je glumac, a tumaci lik koji nema veze s tim.

      a sigurno nesto ne valja i miljenko smoje... ;-)

    • 1. veljače 2009 19:16

      uostalom, kakve veze radnja ima s njim? on je glumac, a tumaci lik koji nema veze s tim.

      pda, on je umjetnik. kakve veze ima sto pijan nabija sakom zene u glavu?

      s obzirom da je zena bila promatracica na izborima, mozda se taj napad moze tumaciti kao anarhisticka akcija protiv izbora. k tome je bila i aktivistica (fuj) nevladine (fuj) organizacije (fuj).

    • 1. veljače 2009 19:31

      ne znam sto reci na ovo.

      mozda da zapalimo sve filmove u kojima su glumili oni koji su kasnije postali debili kao boris dvornik?

      ili da se do beskonacnosti dopisujemo na nekom forumu oko toga?

      i dalje je vazan sadrzaj filma koji nema nikakve, ali bas nikakve veze s onim sto je boris dvornik radio za zivota. niti je bio anarhist, niti je film o njemu. ideje koje su u filmu su upravo suprotne.

      to da je ovaj bio nasilnik, desnicar i alkoholicar stoji. vjerujem da je jos puno takvih glumaca. to i dalje nista ne govori o ovom filmu.

    • 1. veljače 2009 19:47

      o kakvom suludom paljenju govoris?

      ja sam samo iznio svoj vrlo osobni stav bez da sam ikome isao soliti pamet i govoriti sto je a sto nije primjereno. to sto ti imas potrebu biti ironican/a i podmetati mi stvari koje nisam ni mislio ni rekao je tvoj problem i sigurno ne doprinosi diskusiji (sto se i vidi iz mogu prethodnog odgovora ;) ).

      ja se ne mogu i ne zelim distancirati i ne mogu odvojiti covjeka od uloge. meni se zbog njegovog ponasanja gade svi njegovi filmovi i ne mogu ih gledati niti se uzivjeti u radnju jer samo vidim zenu koja dobija sakom u glavu od pijanog hdz-ovca.

      kome to ne smeta neka slobodno uziva u umjetnosti.

    Odgovor

Vaš ZaMirZINE dnevnik
Ljudska prava: Grčka: Prosvjedi se nastavljaju
Ljudska prava: Papa izgubio dodir s vanjskim svijetom?
Kultura: Dvije nove besplatne elektroničke knjige
Ljudska prava: Ljudska prava
»» Grčka: Prosvjedi se nastavljaju
»» Papa izgubio dodir s vanjskim svijetom?
»» Facebooku je dojenje pornografija
»» Getro: Radnici potajno rade nedjeljom
»» Pustite Annu Frank na miru!
»» Roko i Cicibela na Subverzijama
»» Novi list trenira cenzuru
»» Subverzije u veljači
»» Napadnut "Peščanik"
»» Liječnici pozvani na borbu
Ljudska prava: Arhiva Ljudska prava »»
Vaš ZaMirZINE Tjednik
Pustite Annu Frank na miru!
Boris Dežulović
Samo je jedna nova činjenica otkrivena nakon najnovije – opet banalne, opet površne i opet dosadne, pa stoga i zabrinjavajuće – javne polemike o ulozi Židova u svjetskoj revoluciji. Zajedno s tijelom petnaestogodišnje židovske djevojčice iz Amsterdama isplivala je tako na površinu plitke hrvatske močvare strašna činjenica: nitko u ovoj jebenoj državi nije pročitao Dnevnik Anne Frank. Možda bi, da su ga zaista pročitali, shvatili kako bi Anna Frank, da je mogla doživjeti osamdeset godina, u svoj dnevnik zapisala: „Jednoga dana ovaj će užasni rat završiti. Doći će dan kad će ta djeca opet biti ljudi, a ne samo Palestinci“.
Australija - red političke korektnosti, red romantike
Mima Simić
Australiju resi jednaka dokumentarna uvjerljivost i historiografski značaj kao Bibliju u slikama, osim što je homagij holivudskom epu Zameo ih vjetar, ona je i njegova postmodernistička parodija... Naglašene intertekstualne holivudske reference, kao i nebrojeni primjeri Luhrmannove nasilne političke korektnosti koja se besramno kosi s povijesnim činjenicama i zdravim razumom, u konačnici ipak daju do znanja da je Luhrmannov glavni etički i estetički orijentir Hollywood, radije no Australija.
Antinacionalistički nacionalizam
Izrazito njemački fenomen, antideutsch pokret, pojavio se kao odgovor na antisemitizam, međutim, upravo u svom nazivu i načinu na koji se manifestira skriva nacionalizam koji prozlazi iz tog, barem naizgled, antinacionalističkog koncepta. U tom ljevičarskom pokušaju da uništi i osudi jedan imperijalizam i mržnju baziranu na različitosti, ovaj njemački pokret zapravo traži opravdanje za drugi imperijalizam i mržnju, samim time jer ga ni na koji način ne dovodi u pitanje.
Suočavanje s prošlošću
Propitivanje nacionalnih istina i vlastite prošlosti
 
ZaMirZINE hvala na posjeti Na vrh molim