Darko Macan je rođen 1966. godine u Zagrebu, gdje je završio studij povijesti i arheologije. Član je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i "SFere".

Prozu profesionalno objavljuje od 1986. u Siriusu, Alefu, Večernjem listu, Jutarnjem listu, Futuri, Modroj lasti, Frki, Plimi, Emitoru, Parseku, UBIQu, antologijama Skupljači snova, Osluškivanje tišine, Tamni vilajet, kao i u godišnjim SFerinim zbirkama (Zagreb 2004, Dnevnici entropije, Zagreb 2014, Krhotine svjetova, Dvije tisuće šarenih aliena, Zagreb 2094, Zagrob, Trinaesti krug bezdana). Za priče Mihovil Škotska Snježnica te Pročitaj i daj dalje, kao i za kratki roman Koža boje masline, nagrađen je nagradom SFERA.

S Tatjanom Jambrišak uredio je devet zbirki hrvatske znanstvene fantastike te, samostalno, oko tucet drugih knjiga te antologije stripova i fantastičnih priča u ediciji "XXI. stoljeće".

Objavio je pet romana za djecu i mlade: Knjige lažu! (nagrada "Grigor Vitez", 1998), Pavo protiv Pave (nagrada SFERA, 2003), Žuta minuta (nagrada "Grigor Vitez", 2006) i Dlakovuk (nagrada SFERA 2008.) i Jadnorog. Na natječaju Karlovačkog književnog kruga osvojio je 2002. prvu nagradu. Prvonagrađen je i na natječaju Istrakon 2005.

Stripom se usporedno bavi od 1988. Autor je ili suautor tridesetak albuma. Dobitnik je dviju nagrada vinkovačkog Salona za scenarij i dvaput je bio nominiran za međunarodnu nagradu Eisner za svoj rad na stripu. Od 2003. uređuje i vodi kvartalni časopis Q STRIP, a 2007-8. uređivao je i edukativni projekt "Hrvatski velikani".

O knjizi

Da je Darko Macan vrstan SF pisac znali su samo redoviti čitatelji Future ili Sferinih godišnjih zbirki. Sada, nakon prvog tvrdoukoričenog objedinjavanja Macanovih znanstvenofantastičnih uradaka više ništa neće biti isto.

Prva priča, od koje je izveden i naslov zbirke, zove se "Teksas Kid, moj brat". Glavni lik je Domagoj Brandt, nezapaženi i frustrirani crtač stripova kojemu je glavna životna nesreća što je sin svjetski slavnog strip-crtača Tomislava Brandta. Zaplet nastaje kad se u stvarnom životu pojavljuje najpoznatiji očev strip-junak, Teksas Kid, i otima Tomislavu dio po dio života, od naklonosti njegovih bližnjih, do samopouzdanja. Nakon neuspjelog očajničkog pokušaja eliminacije nenadanog suparnika (strip-junaka ne možeš ubiti ni sačmaricom, on se, poput Terminatora, ponovno sastavlja), Tomislavu u pomoć priskaču – njegovi vlastiti strip-junaci.

Slijedi priča "Sanjaju li androidi uopće", neposredna posveta Blade Runneru odnosno kraj kultnog filma kako ga je Macan zamislio. Iza naslova "Mnogo puta devet koraka" krije se simpatična kombinacija iz Konana Barbarina i Malog princa, priča o biću, neobičnom alienu, kojeg su bića druge vrste zarobila i privezala da okreće mlinski kotač, kotač kojeg je tronogi mališan nastavio okretati i kad su pomrli svi njegovi zarobljeni drugovi, i njegovi gospodari.

Nakon ove tri prpošne i maštovite priče, slijedi poduža priča (ili kratki roman) "Koža boje masline", izvrstan uradak sasvim ravan najboljim djelima tekuće svjetske SF produkcije. Iz nekoliko lagašnih epizoda dekadentnog života visokog društva na Zemlji nekog budućeg vremena, obilježenog blagodatima i manipulacijama genetskog inžinjeringa, sve novijih i novijih droga, razvrata, snimanja moždanih matrica i promjene tijela, stropoštavamo se u surovi svijet kažnjeničke kolonije na planetu Tesla, iz koje put natrag vodi kroz bolno otkrivanje složene urote o vanzemaljskom preotimanju Zemlje! Šokovi u ovoj priči dolaze jedan za drugim, napetost raste, opada i zatim raste još više, i nagrada "Sfera" što ju je Macan dobio za ovu priču-roman više je nego zaslužena. Kad bi se birala selekcija domaćeg SF-a što bi ga trebalo prevesti i ponuditi na uživanje Zapadnjacima, "Koža boje masline" u tu reprezentaciju sigurno treba upasti.

Nakon ove priče, pomislili bismo da nas do kraja knjige više ništa ne može iznenaditi, no već sljedeća s naslovom "Dva, nula, nula, nula!" ubacuje nas u radni dan policijskih specijalaca koji u apokaliptičkom Zagrebu u osvit novog milenija "čiste" grad od svih koji su prolupali uslijed milenijskog stresa ili razočaranja. I dalje: priča "Poslije deset navečer" preispituje najdublje dubine osjećaja strasti, ljubavi i ljudskosti, i na kraju: minijatura "Tuđinac u kadi" otkriva što se u čovjeku može preokrenuti kad mu se ostvari najveći san i kad istovremeno spozna da mu ostvarenje najvećeg sna može uništiti život i smisao postojanja. (Davor Šišović)

Trenutno je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige dostupno 102 naslova među kojima i oni Dorte Jagić, Noama Chomskog, Krešimira Pintarića, Roberta Perišića, Romana Simića, Daše Drndić, Branislava Oblučara, Dražena Šimleše, Marka Pogača i dr, a uskoro se očekuju i radovi Darije Žilić, Tomice Bajsića i Emme Goldman.

Knjige možete čitati na www.elektronickeknjige.com